8 min za čitanje 19.11.2019.
Politicians talking in government building

Kako veštačka inteligencija (AI) može pomoći Vladama da bolje upravljaju svojim novcem

Autor EY Global

Multidisciplinary professional services organization

8 min za čitanje 19.11.2019.

Veštačka inteligencija pomaže Vladama da uspostave efikasnost, otkriju finansijske nepravilnosti i pruže bolju vrednost putem proširenog ljudskog donošenja odluka.

V eštačkainteligencija (AI) i srodne tehnologije imaju potencijal da reše mnoge probleme s kojima se suočavaju kompanije koje pružaju poreske i finansijske usluge. Optimizirajući procese, mogu povećati efikasnost upravljanja javnim finansijama i oporezivanja i na taj način pomoći agencijama da ispune stalne zahteve da učine više sa manje resursa.

Poboljšavajući kontrole i uočavajući anomalije u velikim količinama podataka, smanjuju broj računovodstvenih pogrešaka, prepoznaju rizike i sprečavaju poreske prevare i finansijski kriminal. Automatizacijom rutinskih procesa, omogućuju agencijama da se fokusiraju na ljudsku ulogu tamo gde je to važno - koristeći uvide iz podataka za donošenje boljih odluka.

Tehnologije koje daju ove rezultate - mašinsko učenje, robotska automatizacija procesa i obrada prirodnog jezika - pokreće velika količina podataka. Kako bi njihovi rezultati dali vrednost, podaci koji stoje iza njih (uključujući makroekonomsku statistiku, revizorski izveštaji, izvorne podatke koje daju poreski obveznici, podatke prikupljene od banaka i drugih posrednika) moraju biti pouzdani, dosledni, transparentni i blagovremeno dostupni.

Uz tehnologije koje pokreće veštačka inteligencija, Vlade takođe eksperimentišu sa rešenjima utemeljenim na blockchain tehnologiji. Ta rešenja menadžerima daju jasnu sliku, na primer, o tome gde se troši novac, kako se kreće roba i gde se zaključuju transakcije.

Šest načina na koje Vlade mogu koristiti AI u upravljanju javnim finansijama

1. Efikasnije i delotvornije poreske agencije

Poreske uprave suočavaju se sa napornim zadatkom prikupljanja velike količine podataka od poreskih obveznika i o njima. Takođe utvrđuju rizike, izračunavaju poreze, prate naplatu poreza, proveravaju poreske prijave i rešavaju poreske upite.

Poreske uprave suočavaju se sa napornim zadatkom prikupljanja velike količine podataka od poreskih obveznika i o njima. Takođe utvrđuju rizike, izračunavaju poreze, prate naplatu poreza, proveravaju poreske prijave i rešavaju poreske upite.Kako bi se poboljšala usklađenost, poreske vlasti u nekim zemljama koriste modele veštačke inteligencije zajedno sa analitikom kako bi predvidele one s većim rizikom  neplaćanja poreza. Takođe predviđaju ko će od tih poreskih obveznika verovatno pozitivno reagovati na određene poreske intervencije. Rezultat je povećana naplata poreskih prihoda i manje izbegavanja plaćanja poreza..

Tehnologije koje pokreće AI takođe mogu pomoći kompanijama da sve više komuniciraju sa poreskim obveznicima na digitalnim platformama. Na taj način građanima se usluge pružaju brzo i praktično, kako i očekuju, a istovremeno zaposleni imaju više vremena za važnije zadatke.

Poreske vlasti pokazuju poseban interes za virtuelne pomoćnike ili „chatbotove“.  Skatti, četbot Švedske poreske uprave, rešava oko 115.000 upita građana o poreskim prijavama mesečno, što čini usluge dostupnijim, personalizovanim i efikasnijim. Neki četbotovi takođe „uče“ na pitanjima koja im građani postavljaju. Time se s vremenom razvijaju smernice za poreske obveznike, tako da sistemi mogu tačnije obraditi upite. 

Poreske vlasti u nekim zemljama koriste modele veštačke inteligencije zajedno s analitikom kako bi predvidele poreske obveznike s većim rizikom za neplaćanje poreza. Rezultat je povećana naplata poreskih prihoda i manje izbegavanja plaćanja poreza.

Јedan od načina da se to postigne jeste istražiti odnos između ljudi i računara kako bi se shvatilo kako mašine mogu povećati efikasnost poreskih stručnjaka, što rezultira kolektivnim znanjem. U tu svrhu, visoko efikasne poreske uprave moraju pronaći rešenje koje će razviti model upravljanja sistemima veštačke inteligencije u poreske svrhe i pomoći Vladama da bolje razumeju posledice poreske politike uz pomoć sistema veštačke inteligencije..

2. Sprečavanje finansijskog kriminala i predviđanje korupcije

Finansijski kriminal i dalje muči Vlade i sektor finansijskih usluga. Prema procenama Ujedinjenih nacija pranje novca i povezana kaznena dela koštaju između 1,4 i 3,5 biliona USD godišnje na globalnom nivou.

Regulatori podstiču Vladine agencije i finansijske institucije da koriste tehnologije veštačke inteligencije za otkrivanje pranja novca. Na taj način će doprineti smanjenju finansijskih sredstava za trgovinu ljudima, trgovanje narkoticima, prodaju oružja i terorizam.

Vlade takođe mogu koristiti veštačku inteligenciju za predviđanje korupcije i otkrivanje prevara. Istraživači sa Univerziteta u Valjadolidu u Španiji stvorili su računarski model koji izračunava verovatnoću korupcije u španskim pokrajinama. Model se temelji na neuronskim mrežama i takođe utvrđuje uslove koji podstiču korupciju.

U međuvremenu, AI se takođe koristi za predviđanje i sprečavanje lažnih zahteva za zdravstveno osiguranje. Analizirajući ogromnu količinu podataka kreiranih u zdravstvenom sistemu, tehnologija može označiti verovatnu prevaru pre nego što započne i može stvoriti bazu dokaza kao pomoć istražiteljima prevara.

Neke Vlade koriste AI za isplatu socijalne pomoći i kontrolu propusta kod istih. Danska koristi AI i blockchain tehnologiju za bržu i delotvorniju obradu isplata socijalne pomoći korisnicima. Ministarstvo rada Ujedinjenog Kraljevstva razvilo je i testiralo algoritme veštačke inteligencije za otkrivanje korupcije na visokom nivou u programima doprinosa i socijalne pomoći.

3. Transformisanje javne nabavke radi postizanja bolje vrednosti za novac

Tehnologija već godinama preuzima deo poslova u ovom zahtevnom sektoru. Ali, u tome uspeva samo delimično.

Veštačka inteligencija ima potencijal ne samo da pojednostavi postupke nabavke, već i da ih transformiše - štedeći vreme i novac. To se može ostvariti na sledeće načine:

     
  • Pametniji postupci javne nabavke - na primer, upozoravanje Vlade i dobavljača na prekid u lancu snabdevanja, prepoznavanje i označavanje problema dobavljača s poštovanjem propisa i otkrivanje prevara
  • Automatizacija rutinskih zadataka u javnoj nabavci, posebno kod obrade faktura i odobrenja predloženih nabavci
  • Automatizacija rutinskih zadataka u javnoj nabavci, posebno kod obrade faktura i odobrenja predloženih nabavci

Tehnologije utemeljene na veštačkoj inteligenciji takođe mogu poboljšati postupak nabavke za Vladine organe, kao i za dobavljače koji se javljaju na konkurse Vlade. Na primer, Ratno vazduhoplovstvo Sjedinjenih Američkih Država nedavno je objavilo da planira upotrebiti AI kako bi pojednostavilo složene propise o nabavci i ubrzalo proces kupovine robe i usluga.

AI ima potencijal ne samo da pojednostavi procese nabavke, već i da ih transformiše - štedeći vreme i novac.

Aplikacija za dobavljače BidSync™ (kompanije Periscope Holdings) koristi tehnologiju mašinskog učenja za filtriranje manje relevantnih Vladinih konkursa za odabir najpovoljnijih za svakog korisnika - čime štedi dragoceno vreme.

4. Utvrđivanje anomalija za revizije u javnom sektoru

Revizija i računovodstvo u javnom sektoru uključuju prikupljanje i korišćenje ogromne količine podataka. Kao rezultat toga, prostor za ljudsku grešku - i sposobnost veštačke inteligencije da ublaži rizike - veći je nego u većini drugih područja vlasti.

Veštačka inteligencija može automatizovati veliki deo posla koji su tradicionalno obavljali ljudi, što daje revizoru više vremena da se usredsredi na područja koja zahtevaju ljudsku procenu. To se može pokazati naročito korisnim u otkrivanju anomalija ili grešaka i u pronalaženju neobičnih transakcija koje bi mogle ukazati na prevaru ili nenamerne greške. Takođe može uočiti da li nedostaju neke transakcije iz računovodstvene dokumentacije.

Vlasnička tehnologija može se koristiti za otkrivanje anomalija i transformaciju   načina na koji se revizija sprovodi . Neke Vlade za to koriste nagrađivanu platformu kompanije MindBridge Analytics, и AiAuditor . Taj alat koristi kombinaciju tehnika, od pravila zasnovanih na odlukama i statističkih metoda do veštačke inteligencije i mašinskog učenja, za otkrivanje anomalija u finansijskim podacima. Takođe može analizirati 100% transakcija u skupu podataka, što rezultira efektivnijom i efikasnijom analizom.

5. Poboljšanje makroekonomskih prognoza

AI i mašinsko učenje razvijaju se kako bi postali snažni alati za izradu makroekonomskih prognoza. To višedimenzionalno ekonomsko modeliranje u stvarnom vremenu može doneti mnoge prednosti, uključujući:

     
  • Prikupljanje velike količine podataka (big data) za osmišljavanje i sprovođenje postupaka u skladu s politikama Vladinih agencija
  • Utvrđivanje potencijalnih tržišnih rizika i predviđanje situacija koje mogu naškoditi ekonomiji
  • Predviđanje uticaja reformi politika u različitim scenarijima

Еstonska Vlada, na primer, sprovodi pilot projekat kreiranja modela analize koji će pratiti i predviđati ekonomska kretanja. Koristiće i velike količine podataka koje kompanije generišu, zajedno sa modernim tehnikama modeliranja, za procenu uticaja polisa.

6. Razumevanje ogromnih količina nestrukturiranih podataka

Kako digitalne tehnologije budu postajale sve rasprostranjenije, povećavaće se količina podataka koju poreske uprave obrađuju. Većina tih podataka biće nestrukturirana, što znači da će se nalaziti u e-mailovima, video zapisima i objavama na društvenim mrežama, umesto da budu organizovani u tradicionalnoj bazi podataka.

Većina finansijskih i poreskih agencija tek treba da primene AI na ovaj način. Ali, iskorišćavajući prethodno nedostupne podatke, moći će da se donesu radikalno bolje odluke u budućnosti.

Bilo bi nemoguće da čovek bez greške analizira hiljade stranica tih podataka. Međutim, tehnologije koje pokreće veštačka inteligencija, uključujući analitiku teksta i obradu prirodnog jezika (NLP), mogu upravo to. Na primer, Poreska uprava Australije koristila je, između ostalog, NLP tehnike za proveru 13,4 miliona dokumenata koji su se pojavili u slučaju curenja podataka Paradise Papers i za izvlačenje korisnih imena.

Većina finansijskih i poreskih agencija tek treba da primene AI na ovaj način. Ali, iskorišćavajući prethodno nedostupne podatke, moći će da se donesu radikalno bolje odluke u budućnosti.

Poverenje je ključno za uspeh

Veštačka inteligencija će pronaći čvrsto uporište u poreskim upravama i njihovim naporima da upotpune ljudsku intuiciju uvidima koji se temelje na podacima. Ali, kao i sva područja vlasti, moraće se na odgovarajući način pripremiti kako bi ublažili potencijalne rizike i izgradili kulturu potrebnu za podršku novih tehnologija.

Poreske uprave obrađuju velike količine osetljivih finansijskih podataka. Stoga će njihovi službenici morati da uvere javnost da je uspostavljen odgovarajući nivo zaštite podataka i etičkih standarda, ako žele izgraditi poverenje i opravdati korišćenje veštačke inteligencije. Uprave će dobiti veću potporu kada građani razumeju logiku sistema, posebno tamo gde je potrebno objasniti administrativnu odluku.

Takođe, moraće biti sigurni da su podaci poreskih obveznika i građana koji se koriste u algoritmima kvalitetni, kako bi se izbegle nenamerne pristrasnosti i greške masovnih razmera. Biće potrebno kontinuirano praćenje kako bi se osiguralo da se greške ili slučajne posledice otkriju i brzo isprave. Sistemi će zahtevati stalni nadzor od strane stručnog osoblja.

I na kraju, uključivanje veštačke inteligencije u postojeće radne prakse biće ključno pitanje upravljanja promenama za sve organizacije. Za uspeh su potrebni poverenje i potpora finansijskih stručnjaka koji su spremni da prihvate nove metode odlučivanja.

Rezime

Veštačka inteligencija ima potencijal da transformiše način funkcionisanja finansijskih funkcija Vlada stvaranjem pouzdanog sistema izgrađenog na digitalnom poverenju, transparentnosti i ekonomskoj isplativosti. Međutim, kako bi se iskoristile sve prednosti, poreske uprave moraju verovati vlastitim podacima kao i sistemu veštačke inteligencije koji koriste. Takođe, moraju izgraditi to isto poverenje kod građana.

O ovom članku

Autor EY Global

Multidisciplinary professional services organization