8 min za čitanje 15.07.2019.
reindeer locking antlers road

Šta kompanije treba da preduzmu s obzirom na sve veći broj poreskih sporova?

Autor EY Global

Multidisciplinary professional services organization

8 min za čitanje 15.07.2019.
Related topics Poresko savetovanje

Prvi korak za kompanije je da potvrde da su njihove prakse transfernih cena ažurne i u skladu sa merama smanjenja poreske osnovice i transfer dobiti (BEPS-om).

Kompanije označene sporovima sa poreskim vlastima suočavaju se sa sledećom statistikom: broj slučajeva nerešenih slučajeva međusobnog dogovora (MAP) povećan je na 163% od 2006. godine, prema podacima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).

Slučajevi MAP nastaju u situacijama kada dve ili više strana nisu u mogućnosti da postignu sporazum nakon pregleda i pregovora.

Sve veći broj slučajeva MAP - porast od 14% u 2015. godini - ukazuje na stopu porasta poreskih sporova, rekao je Jeffrey Ovens, viši savetnik za poresku politiku EY, Pariz.

Zbog povećanog broja poreznih sporova u svetu, povećava se i potreba za mehanizmima za efektivnije rešavanje sporova, naročito inostranih.

Pre poboljšanja dolazi pogoršanje

Same transferne cene čini 80-90% današnjih poreskih sporova, rekao je David Canale, direktor Službe za rešavanje sporova za EY globalno kao i za Sjedinjene Države, EY, Washington D.C.

Iako se razvijaju različiti planovi za poboljšanje ovih mehanizama, uključujući projekat smanjenja poreske osnovice i transfer dobiti (BEPS) projekta OECD, biće potrebno mnogo više vremena da se oni sprovedu širom sveta.

„S očekivanim naglim porastom broja sporova, poreske uprave očekuju toliko puno intervencija da će njihovi resursi i usredsređenost biti pod velikim pritiskom,“ rekao je Canale. „U stvarnosti, čak i ako se ulože veliki napori za ostvarivanje napretka u rešavanju sporova, prvo će doći do manjeg ili potencijalno većeg pogoršanja, pre nego što dođe do poboljšanja.“

Ko će primiti poresku osnovicu?

Današnju promenljivu situaciju rešavaju stroži zakoni dok Vlade nastoje da postignu povećanje prihoda.

Pored toga, inicijativa BEPS može dovesti do još većih sporova u narednom periodu, jer će doći do veće razmene informacija između Vlada koje će imati različita stanovišta o podnošenju poreskih prijava.

„BEPS propisi zahtevaju detaljnu funkcionalnu analizu eksperata koji zahtevaju poznavanje poslovnog modela svake kompanije i niz subjektivnih procena“, rekao je Sol Picciotto, Emeritusa profesor sa Univerziteta u Lancasteru u Velikoj Britaniji. „Vrlo malo pravnih sistema ima dovoljno resursa za analizu takvog društva; to je vrlo nesiguran put koji vodi do sporova.“

Lokalni poreski sporovi iz prošlosti sada će postati globalne prirode.

Morrie Cheng, potpredsednik kompanije MetLife za oporezivanje u Aziji, koja je bazirana u Hong Kongu, izjavila je da su gotovo sve revizije koje se danas obavljaju teritorijalno specifične.

Međutim, u narednih nekoliko godina Cheng očekuje još zajedničkih revizija koje uključuju dve ili više zemalja, što će dovesti do još većeg broja slučajeva MAP-a.

„Verujem da će biti više konkurencije između različitih poreskih uprava.“
Morrie Cheng, MetLife
Potpredsednica društva za oporezivanje, Azija

Očekivane razlike

Zapravo, mnoge će revizije izvući različite zaključke, upozorava Joy Svasti-Salee, profesori i ekspert za međunarodno oporezivanje iz Centra za studije komercijalnog prava, Univerziteta Queen Mary u Londonu.

Kada jedna zemlja zauzme revizorsku poziciju i donese odluke o prilagođavanju većoj vrednosti profita, to direktno utiče na drugu državu i ima nuspojave na ostale zemlje u kojima grupa posluje, objašnjava ona.

Novi zahtevi BEPS za svaku zemlju i pojačana razmena informacija znače da će države članice vrlo verovatno identifikovati profitabilne kompanije u grupi i usredsrediti se na svoje potrebe za transfernim cenama.

„To može rezultovati sa više sporova i rizika, uključujući potencijalno dvostruko oporezivanje i povećan broj bilateralnih parnica, što nije rešenje multilateralnih problema“, rekla je Svasti-Salee.

Nove odluke

Očekuje se da nesigurnost u vezi s oporezivanjem dovodi do naglog porasta broja međunarodnih sporova, što jasno dovodi do zaključka da je potreban jasniji i efikasniji postupak rešavanja sporova.

Jedna preporuka propisuje posebna poboljšanja MAP-u i zahteva rešavanje slučajeva MAP-a tokom dvogodišnjeg perioda.

Da bi ga sproveli, G20 i druge države moraju se pridružiti konvenciji da bi postigle minimalne standarde za sprečavanje sporova, pristup procesima MAP-a, rešavanje slučajeva MAP-a i sprovođenje / praćenje zaključaka MAP-a, uz stručni nadzor.

Owens je uveren da je nadzor stručnjaka nužan.

Svaku poresku upravu nadziraće i revidiraće sve druge koji će moći da daju crveni, žuti i zeleni karton za određene kriterijume.

.„Ovo bi trebalo da podstakne zemlje učesnice da izdvajaju više resursa i više sarađuju“, rekao je Ovens.

Neodlučnost u zemljama u razvoju

Najveća prepreka je da su države sa potrebnom ekspertizom i resursima, poput Nemačke, spremne da se promene, dok zemlje u razvoju ostaju neodlučne, prokomentarisao je Ovens.

Ipak, veruje da u svim zemljama postoje inicijative za poboljšanje rešavanja spora. „Niko ne želi negativan poslovni rejting jer to može loše uticati na strane investicije“, rekao je Ovens.

Na primer, Indija već blisko sarađuje sa SAD-om na rešavanju zaostalih sporova oko MAP-a. Na posebnom radnom sastanku u oktobru 2016. godine u Vašingtonu su indijske i američke vlasti razrešile preko 100 otvorenih slučajeva MAP-a — od kojih su mnogi već duže vreme predstavljali otvoreno pitanje.

Druga BEPS inicijativa fokusirana je na veću sigurnost i propisuje razvoj multilateralnih instrumenata koji će se koristiti za usklađivanje različitih definicija, procedura i uslova postavljenih u globalnom poreznom sporazumu. Ovo je neophodan korak ka napretku, jer će ukupno 15 inicijativa u okviru BEPS projekta, uključujući poboljšane procese rešavanja sporova, zahtevati dugotrajne izmene svih sporazuma bez ovog mehanizma.

Krajem novembra 2016. godine preko 100 pravnih sistema zaključilo je pregovore o ovom instrumentu koji će se ubuduće koristiti za dovršavanje više od 3.000 sporazuma širom sveta. „To će pomoći da se razjasne pravila i pruži veća transparentnost i doslednost, što bi unapred trebalo da doprinese smanjenju broja problema“, rekao je Canale.

Obavezno rešavanje sporova

U svetu punom političke i ekonomske nesigurnosti, vlade bi trebalo da izbegavaju dodavanje još i poreske nesigurnosti, a to zauzvrat zahteva da se inostrani poreski sporovi rešavaju brzo i efikasno.

Zbog toga, društva i mnoge vlade zahtevaju obaveznu arbitražu i bezbednost pored tradicionalnih procesa MAP-a. Do sada je 20 država prihvatilo obavezujuću arbitražu, prema Achim Prossu, šefu OECD-a za međunarodnu saradnju i upravljanje porezima, iz Pariza.

Pross očekuje još više pridruženih članova u bliskoj budućnosti i prihvatanje arbitraže u multilateralnom instrumentu koji je nedavno predstavio OECD. Tu se ponovo pojavljuje izazov široke primene ove inicijative. Za sada zemlje u kojima je najpotrebnija arbitraža odbijaju da prihvate ovu inicijativu, kaže Canale.

„Ne samo da su sudski postupci potencijalno teži i duži od drugih metoda, već mogu naštetiti ugledu kompanije u zemlji.“
Joanne Su
Direktor tržišta transfernih cena za Azijsko-Pacifički region, EY

Naveo je nekoliko mogućih razloga, uključujući gubitak suvereniteta i manjak vere u integritet postojećih institucionalnih okvira u kojima se odvija arbitraža.

Izbegavajte sudove ukoliko možete

„Ne samo da su tužbe potencijalno napornije i dugotrajnije od ostalih metoda rešavanja sporova, već mogu naškoditi i reputaciji kompanije u inostranstvu,“ kaže Joanne Su, direktor tržišta transfernih cena za Azijsko-Pacifički region, EY.

Na primer, u Kini kompanije retko idu na sud, kaže Su.

„Ako se društvo ipak okrene ovom rešenju, čini se da ne želi da sarađuje i narušava odnose sa vladinim institucijama."

Bez obzira na pravosuđe, sudovi uvek treba da predstavljaju poslednji izbor.

Najbolja obrana

Prevencija je uvek najbolji lek, izjavio je Canale. Prvi korak za kompanije je da potvrde da su njihova strategija i prakse za transfer cene ažurirane i usklađene sa BEPS-om.

U ovom slučaju, prilikom revizije, ove kompanije mogu vrlo brzo i pouzdano predstaviti sve što im je potrebno. U suštini, što brže kompanija može da odgovori na pitanja tokom revizije, „veća je mogućnost za pravovremene i dobro utemeljene zaključke“, kaže Cheng iz kompanije MetLife.

Ispunjavanje obaveza je još jedan instrument koji poreski obveznici koriste za povećanje sigurnosti. Na primer, velike američke kompanije mogu se međusobno dogovoriti da unapred razmenjuju informacije i rade sa poreskom upravom radi utvrđivanja i rešavanja potencijalnih poreskih rizika pre podnošenja poreske prijave.

OECD je izdao niz smernica za takve programe, a sve veći broj zemalja i velikih korporacija poreskih obveznika prate ovaj proces. 

„Ovde prelazimo iz neprijateljskog stava koji je zasnovan na nedostatku poverenja do onoga gde poreski obveznici stavljaju svoje karte na sto: to su problemi; postoji neizvesnost; moramo razgovarati“, rekao je Pross. Veća otvorenost i sigurnost koja se pojavljuje u ranoj fazi „dovešće do manjeg broja sporova i tako koristiti poreskim upravama i poreskim obveznicima“.

Vreme je da prigrlimo APA-ove

Verovatno najefikasnija metoda je podnošenje predložene metodologije transfernih cena administracijama u okviru aplikacije za prethodne sporazume o transfernim cenama (APA).

„Iako to može predstavljati puno napora za vreme pregovora, jednom kada se zaključe, biće lakše ažurirati / obnoviti i omogućiti poreskim obveznicima da obezbede transferne cene tokom životnog veka APA“, rekao je Canale.

Otvoreniji i transparentniji pristup slučajevima MAP i APA doneo bi dodatnu sigurnost međunarodnom sistemu oporezivanja, izjavio je Picciotto sa Univerziteta Lancaster.

Na primer, APA-i se mogu koristiti u svim industrijama umesto samo za jednu kompaniju, rekao je Picciotto.

Kao primer on je naveo slučaj Dominikanske republike, koji je napravio APA-e za sektor paket aranžmana za odmore.

„Države moraju biti otvorenije za postupke APA i MAP kako bi drugi poreski obveznici mogli da vide vrste sporazuma o kojima se pregovara i na taj način lakše razumeju uticaj koji njihovo poslovanje pravi“, kaže Picciotto.

Mi to možemo MAP-irati

Neće se svaka revizija završiti pozitivnim ishodom i mišljenjem. U ovim slučajevima poreski obveznik može, gde je to moguće, zatražiti Postupak međusobnog sporazumevanja (MAP). Takođe, poznat kao postupak nadležnog organa, u postupak MAP uključeni su službenici iz dve ili više jurisdikcija, koji zajedno sagledavaju činjenice u okviru posebne multilateralne revizije. Preporuke OECD-a, uvode niz mera za poboljšanje slučajeva MAP-a, poput uvođenja minimalnih standarda i nadzornih eksperata. Ovo je važan korak, jer se svake godine povećava broj prijavljenih slučajeva MAP-a, kao i nerešenih slučajeva MAP-a (zadnji put spomenuto 163% od 2006. godine).

Ključne mere

  • Pošto se oporezivanje suočava sa novom erom transparentnosti, postoji sve veći broj i ozbiljnost problema. Ažurirajte mere korišćenja transfernih cena da biste potvrdili konzistentnost sa globalnim smernicama i BEPS.
  • Kako poreske uprave traže novi bilans koji zagovara BEPS, revizije će biti agresivnije i učestalije. Najbolji način da se zadovolje revizori je da se ispostavi sveobuhvatno, dobro dokumentovano opravdanjem za metode korišćenja transfernih cena u skladu sa BEPS-om.
  • U slučajevima kada postoji značajan rizik od prilagođavanja, kamata, pa čak i penala, kompanije bi trebalo da razmotre transparentnost sa poreskom upravom unapred.

Izvorno je ovaj članak objavljen u Tax Insights magazinu koji objavljuje kompanija EY 27. februara 2017. godine.

Rezime

Sve veći broj slučajeva međusobnog dogovora je pokazatelj stepena rasta broja poreskih sporova, rekao je Jeffrey Ovens, senior savetnik za poresku politiku kompanije EY, Pariz. Potreba za efikasnijim mehanizmima za rešavanje sporova, posebno za međunarodne, javlja se istodobno s porastom broja poreskih sporova.

O ovom članku

Autor EY Global

Multidisciplinary professional services organization

Related topics Poresko savetovanje