Studija slučaja: Kako tehnologija može pomoći u sustavnom donošenju odluka?

D
onošenje odluka u prometnom sektoru je izazovno, posebno imajući u vidu da donositelji odluka u ovom sektoru odlučuju o projektima velikih vrijednosti i s jakim socijalnim utjecajem. Kako bi se osigurao jednostavniji i povoljniji postupak donošenja odluka u prometnom sektoru, pripremaju se i koriste prometni modeli.

Prometni modeli općenito su promijenili prometno inženjerstvo nudeći moćnu platformu za simulaciju i predviđanje prometnih tokova, primjenjujući mogućnosti današnje tehnologije. Svrha prometnih modela je na visokoj razini simulirati kretanje ljudi. Prometni modeli omogućavaju simulaciju različitih prometnih sustava, izgradnju nove infrastrukture, kao i nadogradnju postojeće infrastrukture i uvođenje novih usluga (npr. nova linija javnog prijevoza). Potencijal upotrebe prometnih modela gotovo je neograničen, a ovisi o kvaliteti unesenih podataka.

Nacionalni prometni modeli koriste se u zemljama širom svijeta kao sredstvo informiranja u procesu kreiranja prometnih politika. Osim što je instrument koji pruža postojeći pregled stanja kretanja putnika i robe na nacionalnoj razini u svim prijevoznim opcijama, koristi se i za strateška ulaganja u infrastrukturu, a omogućuje i uvid u upravljanje infrastrukturom u pogledu učinkovitosti, zaštite okoliša i sigurnosti. Modeli se mogu koristiti za različite simulacije scenarija, a mogu proizvesti ili pomoći u izradi ključnih pokazatelja uspješnosti koji se koriste prilikom izrade studija izvodljivosti ili analize troškova i koristi različitih prometnih projekata.

Kao najvažnija institucija za donošenje odluka u hrvatskom prometnom sektoru, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske izradilo je hrvatski prometni model nazvan Nacionalni prometni model. Model je izrađen 2017. godine kao početak primjene prometnih modela u donošenju odluka. Tijekom pripreme različitih investicijskih ulaganja u promet, Ministarstvo je shvatilo da Nacionalni prometni model zahtjeva sveobuhvatno ažuriranje i nadogradnju kako bi imalo točnu i nadograđenu osnovu za pripremu takvih ulaganja, kao i za donošenje sustavnih odluka.

Da bi se osigurao kvalitetan prometni model, moralo ga se ažurirati i nadograditi u skladu s promjenama u prometnom sektoru. To znači da su novi podaci morali biti prikupljeni, obrađeni, uneseni u model i kalibrirani. Ažuriranje i nadogradnja koju je izvršio EY zahtijevalo je sveobuhvatno prikupljanje podataka o cjelovitoj putničkoj i teretnoj prometnoj mreži na nacionalnoj razini od privatnih i javnih operatora i institucija, ankete kućanstava, unos podataka u poseban program za prometno modeliranje i kalibraciju samog modela.

Sve to je bilo dijelom izazovnog razdoblja od devet mjeseci, jer je točan Nacionalni prometni model bio preduvjet za pripremu i posljedično predstavljanje velikih prometnih ulaganja Europskoj komisiji, za nadolazeće programsko razdoblje. Zadatak je dobio EY sa uredom u Zagrebu koji pruža dugoročnu tehničku pomoć Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Projekt je započeo u prosincu 2019. godine, a završen je u kolovozu 2020. godine.  

EY se suočio s izazovom načina prikupljanja podataka od brojnih organizacija tijekom razdoblja zatvaranja zbog COVID-19 pandemije, a nakon toga s neočekivanim izazovom digitalizacije podataka zaprimljenih u različitim formatima - velika većina u tiskanom / papirnatom obliku, jer trenutno ne postoji uspostavljeni sustavni pristup za prikupljanje podataka - kako bi se mogli unijeti svi podaci u program za prometno modeliranje.

Uz to, bilo je slučajeva kada potrebni zapisi nisu postojali, pa su se za pristup relevantnim podacima morali koristiti alternativni izvori. Trebalo je digitalizirati cjelokupni prometni sustav Republike Hrvatske, koji nije postojao do ažuriranja Nacionalnog transportnog modela. Pored digitalizacije, bilo je potrebno pronaći način unosa anketnih rezultata kućanstava i istovremeno poštivati GDPR uredbe.

Aktivnosti poput georeferenciranja stajališta javnog prijevoza, unosa u model linije javnog prijevoza, te njihovih voznih redova,  ubrzane su inovativnim rješenjima koja su EY stručnjaci razvili posebno za ovaj projekt:

• EY je razvio vlastiti program za geokodiranje desetaka tisuća adresa iz ankete kućanstava,
• EY je razvio vlastiti program za digitalizaciju i obradu skeniranih podataka - više od četiri tisuće stranica skenirano je i digitalizirano kako bi se u prometnom modelu napravile digitalne autobusne linije,
• digitalizacija voznih redova u Republici Hrvatskoj također je napravljena EY-evim programom za stvaranje GTFS datoteka (standardizirani format datoteke koji pomaže digitalizaciji linija javnog prijevoza) - više od 33 tisuće polazaka na više od četiri tisuće linija javnog prijevoza automatski je digitalizirano.

Cjelokupni proces je naglasio važnost postojanja digitaliziranih podataka koji olakšavaju stvaranje i dopunu bilo kojeg instrumenta. U skladu s GDPR-om, podaci agencije za istraživanje tržišta koja je provodila ankete o kućanstvima unaprijed su kodirani kako bi se dobili potrebni podaci o putovanju stanovnika.

Kao dio ažuriranja Nacionalnog prometnog modela EY je:

• proveo ankete kućanstava na uzorku od 5 tisuća stanovnika Republike Hrvatske,
• po prvi puta više od 7 tisuća stajališta javnog prijevoza (odnosno sva stajališta u Hrvatskoj) georeferencirano je i uneseno u model,
• osim stajališta, EY je po prvi puta omogućio digitalizaciju više od 4 tisuće linija javnog prijevoza, uključujući više od 33 tisuće polazaka,
• uspostava kategorizacije cesta i unos karakteristika prometne mreže,
• otkrivanje, analiza i uvođenje više od 500 novih dionica ceste u model ukupne duljine veće od tisuću kilometara,
• u suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvom unutarnjih poslova i Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje - prikupljeni su podaci o putovanju za 1,5 milijuna stanovnika Republike Hrvatske,
• kalibracija modela kako bi se mogli dobiti realni scenariji za buduća ulaganja u promet.

D
inamične promjene u prometnom sektoru te njegovo planiranje i prognoziranje nije jednostavno. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture sada ima alat koji olakšava i povoljnije predviđa prometni tok u svrhu novih ulaganja u prometni sektor. Za zajednicu to znači da su postupci za provjeru učinkovitosti određenih promjena u prometnom sektoru ubrzani, a informacije o izlaznim podacima moguće je dobiti u različitim scenarijima.

Ažurirani hrvatski Nacionalni prometni model Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture može koristiti za simulaciju sljedećih utjecaja:

• promjena broja putovanja,
• odabir odredišta ili ulazne/izlazne točke  za međunarodna putovanja,
• odabir prometnog moda,
• procjena utjecaja na okoliš,
• odabir rute,
• unos promjena u infrastrukturu,
• promjene u javnom prijevozu,
• niz scenarija politike koji se odnose na čimbenike kao što su određivanje cijena za korištenje autocesta ili javnog prijevoza te porezne promjene na nacionalnoj razini.

Katarina Jarža, viša menadžerica koja je bila dio tima Odjela poslovnog savjetovanja koji je radio na projektu, komentirala je: "Drago nam je što smo bili dio ovog sjajnog projekta i što smo omogućili instrument za donošenje budućih odluka s vrhunskim tehnološkim rješenjem uz nadogradnje koje je proizveo EY. ", dok je Marija Kraljević, viša savjetnica u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture izjavila: "Naša suradnja s EY-om pružila nam je učinkovita rješenja u svakodnevnim poslovnim izazovima. Njihov doprinos u ažuriranju Nacionalnog transportnog modela Republike Hrvatske ispunio je naša očekivanja u zajedničkoj misiji postizanja funkcionalnog i pristupačnog prometnog sustava."

Ministarstvo sada ima snažan alat za buduće simulacije, na primjer, utjecaj izgradnje novog mosta na okolne ceste ili utjecaj povećanja cestarine na prometni sustav. S ovim ažuriranjem je Nacionalni prometni model pouzdaniji i stoga može podržati bolje donošenje odluka za mapiranje infrastrukturnih/prometnih projekata za financijsko razdoblje 2021. - 2027. i za različite prometne podsektore.