8 minuta/e čitanja 15. srp. 2019.
reindeer locking antlers road

Što bi tvrtke trebale poduzeti s obzirom na rastući broj poreznih sporova

8 minuta/e čitanja 15. srp. 2019.
Related topics Porezno savjetovanje

Prvi korak za tvrtke je potvrda da je njihova praksa korištenja transfernih cijena ažurna i u skladu s mjerama smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti (BEPS).

Tvrtke zakočene zbog sporova s poreznim vlastima suočene su sa sljedećom statistikom: broj slučajeva neriješenih postupaka međusobnog sporazumijevanja (MAP) porastao je na 163% od 2006. godine, prema podacima Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD).

Do MAP slučajeva dolazi u situacijama kada dvije ili više strana nisu u mogućnosti ostvariti dogovor nakon revizije i pregovora.

Rastući broj MAP slučajeva — za 14% u 2015 — pokazatelji su stupnja povećanja broja poreznih sporova, smatra Jeffrey Owens, Viši savjetnik za poreznu politiku EY-a iz Pariza.

Zbog povećanog broja poreznih sporova u svijetu, povećava se i potreba za mehanizmima za učinkovitije rješavanje sporova, osobito inozemnih.

Pogoršanje prije poboljšanja

Korištenje transfernih cijena čini 80%–90% današnjih poreznih sporova, rekao je David Canale, EY-ev Direktor Službe za sporove vezane uz korištenje transfernih cijena za svijet i SAD.

I dok se razrađuju razni planovi za unapređenje tih mehanizama, uključujući projekt OECD-a Smanjivanje porezne osnovice i prijenos dobiti (BEPS), trebat će puno više vremena za njihovo provođenje u cijelom svijetu.

„S očekivanim naglim porastom broja sporova, porezne vlasti očekuju toliko puno intervencija da će njihovi resursi i usredotočenost biti pod velikim pritiskom“, rekao je Canale. „U stvarnosti će, čak i s velikim naporima uloženim u ostvarivanje napretka u rješavanju sporova, prvo doći do manjeg ili potencijalno većeg pogoršanja prije nego dođe do poboljšanja.”

Tko će dobiti poreznu osnovicu?

Današnja nestabilna situacija sa sporovima rješava se oštrijim zakonima dok vlade nastoje podići prihode.

Osim toga, BEPS inicijativa može rezultirati s još više sporova u vremenu koje slijedi jer će se vršiti veća razmjena informacija među vladama koje će imati različita stajališta u vezi podnošenja poreznih prijava.

„BEPS regulative zahtijevaju detaljnu funkcionalnu analizu stručnjaka za koju je potrebno poznavanje poslovnog modela svakog društva te niz subjektivnih prosudbi.“, izjavio je Sol Picciotto, Emeritus profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Lancasteru u Velikoj Britaniji. „Vrlo malo pravnih sustava ima dovoljno resursa za takvu analizu svakog društva; to je vrlo nesiguran put koji vodi k sporovima.”

Lokalni porezni sporovi prošlosti postat će globalni po svojoj prirodi.

Morrie Cheng, potpredsjednica tvrtke MetLife za oporezivanje u Aziji, koja je bazirana u Hong Kongu, izjavila je da su gotovo sve revizije koje se danas obavljaju teritorijalno specifične.

Međutim, u sljedećih nekoliko godina, Cheng očekuje više zajedničkih revizija koje će uključivati dvije ili više države te će takve revizije dovesti do još više MAP slučajeva.

Vjerujem da će doći do većeg natjecanja između različitih poreznih uprava.
Morrie Cheng
VP for Asia Tax at MetLife

Očekujte nesklad

Doista, puno takvih revizija donijet će različite zaključke, upozorava Joy Svasti-Salee, profesor i stručnjak za međunarodno oporezivanje Centra za studije trgovačkog prava, Sveučilišta Queen Mary u Londonu.

Kada jedna zemlja zauzme položaj u reviziji i napravi prilagodbu povećanja profita, postoji potencijalni učinak na ostale zemlje u kojima grupa posluje, objašnjava ona.

Novi zahtjevi BEPS-a vezani uz svaku zemlju te povećana razmjena podataka znači da će zemlje članice vrlo vjerojatno identificirati profitabilna društva unutar grupacije i usredotočiti se na njihove potrebe korištenja transfernih cijena.

„To može rezultirati s više sporova i rizika, uključujući više potencijalnog dvostrukog oporezivanja i povećani broj bilateralnog parničenja, što nije rješenje za multilateralne probleme,“ izjavljuje Svasti-Salee.

Nove rezolucije

Nesigurnosti kod oporezivanja očekivano vode do naglog porasta broja inozemnih sporova, što jasno dovodi do zaključka da je potreban jasniji i učinkovitiji proces rješavanja sporova.

Jedna preporuka propisuje specifična poboljšanja u MAP-u, te zahtijeva rješavanje MAP slučajeva u periodu od dvije godine.

Da bi je provele, G20 i ostale države moraju se pridružiti toj konvenciji kako bi ostvarile postizanje minimalnih standarda za prevenciju sporova, imale dostup do MAP procesa, rezolucija MAP slučajeva i provođenja/praćenja MAP zaključaka, uz nadzor stručnjaka.

Owens je uvjeren da je nadzor stručnjaka nužan.

Svaku poreznu upravu nadzirat će i revidirati sve druge koje će moći dati crvenu, žutu i zelenu kartu za određene kriterije.

„To bi trebalo potaknuti države sudionice da izdvoje više resursa i više surađuju,” izjavio je Owens.

Neodlučnost kod zemalja u razvoju

Najveća prepreka je da su zemlje koje imaju potrebnu stručnost i resurse, kao što je Njemačka, spremne za promjenu, dok su zemlje u razvoju i dalje neodlučne, komentirao je Owens.

Bez obzira na to vjeruje da postoje inicijative kod svih zemalja za poboljšanje rješavanja sporova.„Nitko ne želi negativan poslovni rejting, jer to može loše utjecati na strana ulaganja.“, izjavljuje Owens.

Na primjer, Indija već usko surađuje sa SAD-om na rješavanju zaostalih MAP sporova. Na posebnom radnom sastanku u listopadu 2016.g. u Washingtonu, indijske vlasti i vlasti SAD-a riješile su preko 100 otvorenih MAP slučajeva – a mnogi od njih su bili slučajevi koji su se dugo vremena rješavali.

Druga BEPS inicijativa usredotočena je na veću sigurnost i propisuje razvoj multilateralnih instrumenata koji će se koristiti za usklađivanje raznih definicija, postupaka i uvjeta navedenih u globalnom poreznom sporazumu. To je neophodan iskorak prema napretku, budući da bi ukupno 15 inicijativa unutar BEPS projekta, uključujući poboljšane procese rješavanja sporova, zahtijevale dugačke dopune svih sporazuma bez ovog mehanizma.

Krajem studenoga 2016., preko 100 pravnih sustava zaključilo je pregovore o ovom instrumentu, koji će se ubuduće koristiti za upotpunjavanje više od 3.000 sporazuma u cijelom svijetu. „Pomoći će u razjašnjavanju pravila i dati veću transparentnost i dosljednost, što bi unaprijed trebalo pridonijeti smanjenju broja problema“, izjavio je Canale.

Obavezno rješavanje sporova

U svijetu punom političke i ekonomske nesigurnosti, vlade trebaju izbjegavati dodavanje još i porezne nesigurnosti, a to zauzvrat zahtijeva da se inozemni porezni sporovi rješavaju brzo i učinkovito.

Upravo zato tvrtke i mnoge vlade zahtijevaju obveznu arbitražu i sigurnost uz tradicionalne MAP procese. Do sada, 20 država prihvatilo je obvezujuću arbitražu, prema Achimu Prossu, OECD Voditelju odjela za međunarodnu suradnju i porezno upravljanje, iz Pariza.

Pross očekuje još više pridruženih članica u bliskoj budućnosti i prihvaćanje provođenja arbitraže u multilateralnom instrumentu koji je OECD nedavno predstavio. Tu se opet javlja izazov širokog provođenja te inicijative.Za sada, zemlje u kojima je obvezujuća arbitraža najpotrebnija odbijaju prihvaćanje ove inicijative, prema Canaleu.

Ne samo da su sudski postupci potencijalno naporniji i dugotrajniji od drugih metoda, već također mogu naštetiti ugledu društva u zemlji.
Joanne Su
EY Asia-Pacific Transfer Pricing Markets Leader

Naveo je nekoliko mogućih razloga, uključujući gubitak suvereniteta i manjak vjere u integritet postojećih institucionalnih okvira u kojima se odvija arbitraža.

Izbjegavajte sudove ako možete

„Ne samo da su sudski procesi potencijalno naporniji i dugotrajniji od drugih načina rješavanja sporova, već mogu i naštetiti ugledu tvrtke u tuzemstvu.“, izjavila je Joanne Su, Voditeljica tržišta transfernih cijena za Aziju i Pacifik.

U Kini, primjerice, društva u rijetkim slučajevima izlaze na sud, kaže Su.

„Ako to društvo učini, izgledat će nespremno za suradnju i narušiti odnose sa vladinim institucijama.“

Bez obzira na pravosuđe, sudovi uvijek trebaju biti posljednji izbor.

Najbolja obrana

Prevencija je uvijek najbolji lijek, izjavio je Canale. Prvi korak za društva je potvrda da je njihova strategija i praksa korištenja transfernih cijena ažurna i usklađena s BEPS.

U tom slučaju, prilikom revizije, te tvrtke vrlo brzo i samouvjereno mogu prezentirati sve što je potrebno. U suštini, što brže društvo može odgovoriti na pitanja tijekom revizije, „bolji su izgledi za pravovremene i dobro utemeljene zaključke“, izjavljuje MetLife Cheng.

Ispunjavanje obveza je još jedan instrument koji porezni obveznici koriste za povećanje sigurnosti. Na primjer, velika trgovačka društva u SAD-u mogu dogovorno unaprijed razmjenjivati informacije te raditi zajedno s Poreznom upravom kako bi odredili i riješili potencijalne porezne rizike prije predaje porezne prijave.

OECD je objavio niz smjernica za takve programe te sve veći broj zemalja i velikih korporacija poreznih obveznika postupaju po tom postupku. 

„Tu se odmičemo od neprijateljskog stava zasnovanog na manjku povjerenja do onoga prema kojem porezni obveznici stavljaju svoje karte na stol; to su problemi; tu se javlja nesigurnost; trebamo razgovarati,“ izjavio je Pross. Veća otvorenost i sigurnost koja se pojavljuje u ranoj fazi „dovest će do manjeg broja sporova i tako koristiti poreznim upravama i poreznim obveznicima.“

Vrijeme je da prihvatimo APA-ove

Vjerojatno je najučinkovitija metoda predati predloženu metodologiju korištenja transfernih cijena upravama unutar prijave za prethodne sporazume o korištenju transfernih cijena (APA).

„Iako se na taj način može unaprijed otkloniti puno napora tijekom pregovora, jednom kada se zaključe, bit će ih lakše ažurirati/obnoviti te će poreznim obveznicima omogućiti sigurnost transfernih cijena tijekom vijeka trajanja APA“, izjavio je Canale.

Otvoreniji i transparentni pristup MAP slučajevima i APA donio bi dodatnu sigurnost međunarodnom sustavu oporezivanja, izjavio je Picciotto s Lancaster Sveučilišta.

Na primjer, prema Picciottou, APA-ovi se mogu koristiti diljem svih industrija umjesto samo za pojedino društvo.

Kao primjer, naveo je slučaj Dominikanske Republike, koja je napravila APA-e za sektor paket aranžmana za odmor.

„Države trebaju biti otvorenije prema APA i MAP postupcima kako bi i drugi porezni obveznici mogli vidjeti vrste sporazuma koji se zaključuju i na taj način mogli lakše razumjeti kakav dojam ostavlja njihovo poslovanje“, kaže Picciotto.

Mi to možemo MAP-irati

Neće svaka revizija završiti pozitivnim ishodom i zaključkom. U tim slučajevima porezni obveznik može ishoditi, tamo gdje je to moguće, Postupak međusobnog sporazumijevanja (MAP). Poznat i kao Postupak nadležnog tijela, u MAP postupak uključeni su službenici iz dva ili više pravosuđa koji zajedno vrše pregled činjenica unutar specifične multilateralne revizije. OECD preporuke uvode niz mjera za unaprjeđenje MAP slučajeva, poput uvođenja minimalnih standarda i nadzornih stručnjaka. To je važan iskorak, budući da se svake godine javlja porast prijavljenih MAP slučajeva, kao i neriješenih MAP slučajeva (zadnje navedenih 163% od 2006.).

Ključne mjere

  • Budući da se oporezivanje sučeljava s novom erom transparentnosti, javlja se sve veći broj i ozbiljnost problema. Ažurirajte mjere korištenja transfernih cijena kako biste potvrdili konzistentnost s globalnim smjernicama i BEPS-om.
  • Budući da porezne uprave traže novu uravnoteženost koju zagovara BEPS, revizije će biti agresivnije i učestalije. Najbolji način da se zadovolje revizori jest ispostaviti sveobuhvatno, dobro dokumentirano pravdanje metoda korištenja transfernih cijena u skladu sa BEPS.
  • U slučajevima u kojima se javlja znatan rizik prilagodbe, interesa pa čak i penala, društva trebaju razmotriti da unaprijed budu više transparentni s poreznom upravom.

Ovaj članak izvorno je objavljen u časopisu Tax Insights 27. veljače 2017.

Sažetak

Rastući broj slučajeva postupaka međusobnog sporazumijevanja je pokazatelj do kojeg nivoa rastu porezni sporovi, smatra Jeffrey Owens, Stariji konzultant za poreznu politiku iz EY-a Pariz. Potreba za učinkovitijim mehanizmima za rješavanje sporova, osobito inozemnih, javlja se istovremeno s povećanjem broja poreznih sporova.