7 minuta/e čitanja 10 srp 2019
vintners smelling tasting red wine winery barrel room

Zašto neizravni porezi predstavljaju sljedeći kamen spoticanja u poreznim sporovima

7 minuta/e čitanja 10 srp 2019
Related topics Porezno savjetovanje

Prikaži izvore

PDV postaje ključni izvor prihoda, jer vlade poduzimaju sve jače mjere provođenja zakonodavstva kako bi se uspješno nosile s izazovima digitalne ere.

Budući da vlade nastoje što bolje uskladiti oporezivanje društava vezano uz porez na dobit sa suvremenim poslovnim aktivnostima kako bi prikupile što više prihoda, sve više se koncentriraju na prikupljanje neizravnih poreza. 

Europska komisija, na primjer, procijenila je da 15.2% poreza na dodanu vrijednost (PDV) nije prikupljeno u 28 zemalja članica Europske unije u 2013.g., što je stvorilo gubitak poreza od 170 milijardi eura. Sporovi vezani uz neizravno oporezivanje – uključujući PDV, porez na robe i usluge, carine i trošarine – nisu nikakva novost.

Takvi sporovi su u porastu, budući da neizravni porezi — koje u ime države prikupljaju dobavljači roba i usluga — postaju sve veći dio državnih prihoda. Porezne i carinske uprave ulažu sve više napora za usklađivanje i provođenje zakonodavstva vezanog uz neizravno oporezivanje, uključujući oporezivanje digitalnih proizvoda i usluga.

Izazovi i rizici sporova oko neizravnog oporezivanja su višestruki, uključujući kompleksno zakonodavstvo, razne porezne obveze različite za svaku državu i promjenjive poslovne modele. Povećanim rizicima kod neizravnog oporezivanja uprave društava daju visoke prioritete na dnevnom redu sastanaka uprave.

Na vrijeme počnite raditi s poreznom upravom kako biste odredili područja nesigurnosti nastala zbog povećanja online transakcija i na taj način utječite na stvaranje novih zakona.

Nije tako jednostavno 

Puno toga predstavlja rizik kako za vlade tako i za porezne obveznike. Porezi na potrošnju danas čine 30% ukupnog poreza država članica Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), kako je navedeno u Trendovima poreza na potrošnju OECD-a iz 2016. Osobni odbici i porezi na dobit trgovačkih društava čine jednak takav dio, a porez na socijalno osiguranje 26%.

Jedan od razloga zašto se vlade sve više bave neizravnim porezima je to što su oni vezani uz potrošnju te zato predstavljaju trajni izvor prihoda.
Adrian Ball
EY Asia-Pacific Indirect Tax Leader

Porezi na potrošnju brzo su se proširili diljem svijeta. Smišljen u Njemačkoj te prvo uveden u Francuskoj 1954., PDV se danas naplaćuje u ukupno 167 zemalja, od Albanije do Zimbabvea. SAD je jedina članica OECD-a koja nema porez na promet. Ali, 45 od ukupno 50 zemalja i tisuće pravnih sustava nametnuli su porez na promet, koji se naplaćuje putem proizvođača i pružatelja usluga te prosljeđuje državi.

Međutim, granica između oporezivih i neoporezivih stavki nije uvijek jasna, različita je za svaku državu, smatra Rebecca Millar, profesor sa Sveučilišta u Sidneyu. Primjeri uključuju kompleksne dogovore više strana poput programa vjernosti i garancija trećih strana, izjavila je.

Digitalne transakcije i transakcije koje se odvijaju unutar raznih pravnih sustava samo su zakomplicirale već dovoljno kompleksne poreze na potrošnju. „Pri nagoviještanju da je PDV jednostavan porez ne uzima se u obzir kompleksnost stvarnih transakcija.“, izjavljuje Millar.

Krećemo u borbu 

Povećanje stope prikupljanja neizravnih poreza postao je cilj svake države diljem svijeta. Naposljetku, smanjivanje te vrste poreza može predstavljati prijetnju financijskoj stabilnosti države ili mogućnosti otplate kamata na zajmove. 

EY izvješće o sporovima vezanim uz neizravne poreze u 2015. godini pokazalo je da 56 država (od ukupno 82) razmjenjuje podatke o PDV-u i porezu na robu i usluge s raznim upravnim odjelima u zemlji, dok 51 država razmjenjuje podatke o PDV-u i porezu na robu i usluge s drugim državama u naporima da poboljšaju ispunjavanje tih poreznih obveza i identificiraju rizike.

Jedan od najboljih primjera iskorjenjivanja izbjegavanja plaćanja PDV-a i poreza na robu i usluge je Portugal. Porezne vlasti uspostavile su središnju nadzornu bazu podataka o PDV-u povezanu sa sustavima društava koja ostvaruju prihode veće od 100,000 eura godišnje.Sustav je brzo otkrio 128,000 društava s nepravilnostima i porez se naglo povećao za ukupno 13% u 2013.g. U ugostiteljskom sektoru, u poslovanju restorana, PDV se povećao ukupno za 140% u razdoblju od 2011. do 2013. godine.

Zlatni porez

U Brazilu i Kini napravljena su slična povezivanja sustava koji rade u stvarnom vremenu za izbjegavanje plaćanja poreza. U Kini, na primjer, dobavljači moraju unijeti detalje transakcije u Jinshui ili tzv. sustav „Zlatni porez“, za izdavanje fakture unutar sustava PDV-a. „Kina je prije imala problem s izbjegavanjem plaćanja PDV-a.“, rekao je Ball. „Zato su implementirali sustav 'Zlatni porez'“.

U Aziji su tarife i trošarine uvijek činile važnu komponentu državnih prihoda, koji su se naplaćivali putem revizije i primjenjivanjem mjera zakonodavstva.

„Izazovi revizije mogu se upotpuniti državnim programima za poticaje za službenike kako bi optimizirali ocjenjivanje“, kaže Ball. Međutim, i porezne uprave i društva koriste ogromne količine podataka i analitike podataka, a to mijenja način provođenja revizije i zakonodavstva, tvrdi Ball.

„To je plimni val koji se širi zemljama ove regije.“, izjavljuje Ball. „Mislim da će ga uvelike koristiti poklonici reformi u svrhu rješavanja problema učinkovitosti naplate poreza i korupcije unutar agencija za naplatu poreza.”

Digitalno iscrpljivanje

No, iako se se vlade koncentriraju na rješavanje dugotrajnih problema s indirektnim oporezivanjem, digitalna ekonomija postavila je cijeli niz novih izazova u inozemnom poslovanju. Mike Semes, direktor Odjela za pomoć u rješavanju državnih i mjesnih poreznih sporova, EY-a iz Pennsylvanije, kaže da će uzrok velikog broja budućih sporova biti digitalna ekonomija.

„Naši klijenti žele znati pravila, kako bi mogli igrati po pravilima.“ kaže Semes. „Nadalje, državno zakonodavstvo i regulativa jako teško prati promjene u poslovanju.“

Semes kaže da online prodaja postavlja velike testove pred porezne uprave. Na primjer, kada društvo koje se bavi online prodajom ne naplaćuje porez na promet od klijenta iz druge države SAD-a ili neke druge zemlje, potrošač je obavezan podmiriti porez, no u konačnici samo nekoliko potrošača, ako ijedan, tako i učini. Kao rezultat, vlade zato znatno povećavaju poreze na prihode.

Vlade također moraju raditi na uspostavljanju konsenzusa o tome kako tretirati usluge kod neizravnog oporezivanja, koje sve više predstavlja okosnicu inozemne ekonomije, kaže Itai Grinberg, profesor prava na Sveučilištu u Georgetownu u Washington D.C.

Prema Grinbergu, ta pitanja će uskoro postati još važnija, jer se države sve više oslanjaju na neizravne poreze, a sve manje na izravne poreze. „Postavlja se pitanje je li taj trend opravdan zbog toga jer štiti inozemne usluge od pretjeranog neizravnog oporezivanja.“, izjavio je Grinberg. „To je vjerojatno jedno od nekoliko ozbiljnih pitanja koja se diljem svijeta nameću vezano uz neizravna i međunarodna oporezivanja.“

U nemilosti

Budući da je oporezivanje fizičkih osoba administrativno neisplativo, mnoge države SAD-a su usvojile ono što se danas naziva „svjetlosna linija“, kako bi definirale odgovornosti online dobavljača. Čak i ako društvo ne posluje fizički u određenoj državi, mora naplaćivati i plaćati porez na promet ako prihodi društva ostvareni u tuzemstvu prelaze 500,000 USD. Taj prag svjetlosne linije ne odnosi se na male poduzetnike koji bi se u tom slučaju suočili s nesrazmjernim troškovima od naplate PDV-a na inozemne transakcije.

Europska komisija, koja je zadužena za naplatu poreza u Europi, došla je do sličnih, ali ozbiljnijih zaključaka. U siječnju 2015.g. EU je promijenila princip naplate PDV-a prema kojem se, unutar EU-a, PDV naplaćuje u državi u kojoj je ostvaren prihod za usluge emitiranja, te elektroničke i telekomunikacijske usluge. Dobavljač mora prikupiti PDV po stopi PDV-a u zemlji u kojoj potrošač živi i platiti porez toj državi putem tzv. „Mini One Stop Shop“ rješenja lokalne porezne uprave.

Ova inicijativa ipak nije riješila mnoge sporove, jer prag prihoda kojeg dobavljači trebaju prijaviti za plaćanje PDV-a razlikuje se za svaku državu, i prema pravilima EU inozemni online dobavljači obveznici su plaćanja PDV-a bez obzira na to koliko male prihode od prodaje ostvarivali. Mali ponuđači online usluga, uključujući dizajnere, autore i muzičare, izrazili su zabrinutost zbog administrativnih i financijskih opterećenja.

Izjednačavanje uvjeta

U prosincu 2016. godine, Europska komisija prihvatila je prijedlog PDV Paketa za jedinstveno digitalno tržište, kojim se želi olakšati praćenje PDV regulative u elektroničkom poslovanju. Pretpostavlja se da društva unutar EU-a potroše 8,000 EUR godišnje na troškove PDV-a u svakoj zemlji u kojoj posluju. Očekuje se da će ova promjena uštedjeti društvima 2.3 milijarde eura godišnje. To bi trebalo smanjiti broj sporova i pomoći inovativnim start-upovima s izazovima dominacije postojećih online platformi.

Australsko zakonodavstvo bori se sa sličnim problemima. Godine 2017. Australija će smanjiti ograničenje od 1,000 AUD po jednoj osobi za uvoz robe bez poreza na posebnu vrstu robe i usluga, što bi trebalo omogućiti „izjednačavanje uvjeta za australsku maloprodaju i online prodavače.“, izjavio je Howard Adams, Voditelj pravnih poslova za Aziju i Pacifik. No, to je samo prvi korak u smanjivanju sporova oko PDV-a. „Nema sumnje da će doći do još više promjena kako se porezni sustav bude mijenjao u ovisnosti o digitalnoj revoluciji.“

Ključne mjere

  • Pratite zakonodavstvo vezano uz obvezu plaćanja PDV-a i poveznice s pravnim sustavom u državi u kojoj poslujete te provjerite poštujete li sve novonastale obveze
  • Pripremite se da napravite potrebne promjene vezane uz nove zakone i direktive u vezi PDV-a koje su uvedene u EU-u i drugim državama za oporezivanje digitalne ekonomije
  • Na vrijeme počnite surađivati s poreznim upravama kako bi identificirali nesigurna područja koja proizlaze iz online transakcija i pomogli u kreiranju novih zakona

Ovaj članak izvorno je objavljen u časopisu  Tax Insights  27. veljače 2017.

Sažetak

Danas postoji mnoštvo izazova i rizika od sporova prilikom neizravnog oporezivanja. To uključuje kompleksno zakonodavstvo i raznolike porezne obveze svake države te promjenljive poslovne modele. Zbog toga uprave društava daju tim rizicima visoke prioritete u svom radu.

[an error occurred while processing this directive]