Studija slučaja: Novi život javnog prijevoza u gradu Šibeniku

Nedovoljno razvijen javni prijevoz rezultira smanjenom učinkovitosti i atraktivnosti tog sustava, dok istovremeno svjedočimo porastu broja osobnih automobila na cestama, a time i prometnih problema u urbanim sredinama.  

Slično se dogodilo i u Šibeniku, gdje su dugotrajni negativni trend pada broja putnika u komunalnom autobusnom prijevozu, zajedno s rastućim nezadovoljstvom javnosti ukazivali na to da tadašnji javni gradski prijevoz ne zadovoljava potrebe svojih korisnika.

Nedostatak kontrole nad prijevoznikom od strane Grada, nedovoljan broj autobusnih linija, nepoštivanje voznih redova, nedostatak transparentnog sustava informiranja te nedovoljno učinkovite linije doveli su do odluke Grada Šibenik o cjelovitoj reorganizaciji sustava komunalnog autobusnog prijevoza.

Važno je napomenuti da do provođenja ovog projekta nijedan grad u Republici Hrvatskoj nije proveo tako opsežnu reorganizaciju i unaprjeđenje komunalnog prijevoza autobusima.

Cjelovita reorganizacija sustava javnog prijevoza dio je projekta pod nazivom „Integrirana mobilnost na području grada Šibenika – povećanje broja putnika u javnom gradskom prijevozu“, kojeg je operativno proveo Gradski parking d.o.o. u suradnji s Gradom Šibenikom kao partnerom. U okviru tog projekta, obnovljen je gradski trg Poljana, izgrađena je podzemna garaža Poljana, nabavljeno je 11 novih autobusa i 17 informativnih displeja za autobusna stajališta, te je razvijena integrirana mobilna aplikacija. Također, izrađena je Studija integracije i organizacije javnog putnika u gradu Šibeniku (dalje u tekstu: Studija). Predmetnu studiju izradio je EY, a njezina svrha bila je uspostava suvremenog, učinkovitog, pravednog i atraktivnog javnog prijevoza putnika, te funkcionalno povezivanje elemenata cjelokupnog projekta. Studija je provedena u razdoblju od prosinca 2021. do rujna 2022. godine.

Iako se zbog svoje široke rasprostranjenosti može činiti drugačije, prometni sustav iznimno je kompleksan i nepredvidiv sustav zbog utjecaja brojnih vanjskih i unutarnjih čimbenika. Odstupanja u tom sustavu snažno utječu na svakodnevno funkcioniranje društva. Stoga je bilo iznimno zahtjevno osmisliti novi sustav prijevoza koji mora biti prometno i financijski učinkovit, uzimajući u obzir pritom ljudske i financijske resurse Grada, vremenska ograničenja i pravni okvir.

Studija integracije i organizacije javnog putnika u gradu Šibeniku predstavlja temelj za izradu ugovora o javnim uslugama (PSO – Public Service Obligation contract) na temelju kojeg je ugovorena nova komunalna usluga javnog prijevoza u Šibeniku. Osim što služi kao temelj za PSO ugovor, Studija također predstavlja strateški dokument za budući razvoj javnog autobusnog prijevoza putnika na području grada Šibenika. U okviru Studije, razrađena su tri osnovna scenarija razvoja - kratkoročni, srednjoročno i dugoročni - ovisno o financijskim i operativnim mogućnostima Grada.

U sklopu Studije je također razrađen koncept sustava informiranja putnika, sustava naplate i tarifa. Definirani su standardi kvalitete i grafički elementi koji su poslužili za stvaranje novog vizualnog identiteta prijevozne usluge u gradu Šibeniku.

Kompleksnost studije može se djelomično opisati kroz dvije ključne komponente koje su bile međusobno povezane:

1. Volumen usluge – na primjer, broj kolnih kilometara u korelaciji je s brojem putnika. Međutim, snaga korelacije varira i ovisi o prometnim i infrastrukturnim karakteristikama rute, prostornim i demografskim karakteristikama okruženja te potrebama i željama putnika. Volumen usluge također uključuje organizacijski aspekt koji se odnosi na ograničeni broj vozača i vozila, uz pokušaj postizanja optimalnog voznog reda koji će zadovoljiti što veći broj korisnika na prioritetnim lokacijama. Potrebno je uzeti u obzir da su sustavi javnog prijevoza u cestovnom prometu često podložni odstupanjima zbog krhke prirode prometnih tokova na cestovnoj mreži.
2. Odnos dobiti i gubitka sustava – jednostavno rečeno, veći volumen usluge generira veće troškove, ali i veće prihode zbog većeg broja korisnika. Unutar sustava nužno je odrediti granicu koja će označiti „neopravdano“ daljnje ulaganje u poboljšanje kvalitete usluge. Drugim riječima, kada trošak ulaganja ne prelazi društvenu korist. Također, cijena prijevoza koja izravno utječe na prihode, također utječe i na broj korisnika, što se ponovno odražava na prihode u sljedećoj iteraciji. Osim toga, privlačenjem većeg broja korisnika u sustav javnog prijevoza, oslobađaju se kapaciteti drugih prometnih podsustava koji postaju privlačniji i dovode do povećane latentne potražnje, što dugoročno može negativno utjecati na sustav javnog prijevoza.

Prilikom izrade Studije analiziran je i obuhvaćen velik broj čimbenika. Nadograđen je i korišten prometni model grada Šibenika kako bi se modelirale nove linije javnog prijevoza. Korišteni su GIS alati za georeferenciranje postojeće i nove infrastrukture te za prostornu analizu područja obuhvata. Provedena je sveobuhvatna terenska analiza kako bi se prikupili najnoviji podaci. Korištene su multikriterijske analize za odabir različitih varijanti, a metode teorije mreža korištene su za kvantificiranje geometrijskih i prometnih elemenata mreže linija. Također, u okviru Studije provedene su brojne deskriptivno-statističke analize koje su poslužile kao osnova za oblikovanje okvira razvoja usluge.

Sveobuhvatnost, predanost i stručnost u izradi Studije te jasna komunikacija zaključaka i rješenja donositelju odluka, omogućili su kreiranje sustava javnog prijevoza koji je višestruko bolji od prijašnjeg. Osim toga, prognozirane vrijednosti unutar Studije pokazale su se točnim na terenu, što je u kontekstu prognoziranja učinkovitosti novih prometnih podsustava, rijetkost.